Preko pola tone raznih proizvoda vraćeno je sa graničnih prelaza Crne Gore u proteklih šest mjeseci zbog neispravnosti. Od toga, u čak 86.000 kilograma hrane pronađene su patogene bakterije ešerihija koli i salmonela, vrlo opasne za zdravlje ljudi.
Salmonelu, ešerihiju i teške metale inspektori su pronalazili u velikim pošiljkama sira, kajmaka, pilećeg mesa, pa čak i u dagnjama i lignjama.
Inspektori su u ovom periodu otkrili štetne proizvode i kada su u pitanju voće i povrće. Zbog prekomjerne, nedozvoljene količine pesticida ili truljenja, sa graničnih prelaza je vraćeno ili uništeno 354.000 kilograma voća i povrća.
Kontrolu nad hranom od 1. juna preuzela je Uprava za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove, koja djeluje u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem čelu je Milutin Simović. Kontrolu nad hranom dotad su sprovodile inspekcije u okviru Uprave za inspekcijske poslove.
Predsjednica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević smatra da crnogorski građani ne mogu biti sigurni da je hrana koja im je dostupna, i bezbjedna, zbog niza afera. Takvi su, kako ističe, slučajevi vinobrana u mesu, česti alarmantni napisi u novinama u vezi sa hranom za djecu, vraćanje tona i tona drugih vrsta hrane sa granice (piletina, limun...).
– Zapravo, to je samo vrh ledenog brijega. Toliko toga se uvozi, i ko zna odakle, i sve to na kraju završi na stolovima potrošača, jer je cijena „pristupačna“ – kazala je Nikčević za „Dan”.
Ona smatra da je u sistemu kontrola najproblematičnije što nijesmo sigurni u bezbjednost i kvalitet robe koja se uvozi.
– Prosto je nemoguće sve kontrolisati, a i ono što se kod nas proizvodi, nijesmo sigurni koliko je ispravno, kako se koriste pesticidi i koliko ima genetečki modifikovane hrane, jer je često neobilježena (bez vidno istaknutog obavještenja o sadržaju GMO), što je po zakonu obavezno. Tako potrošač nije u mogućnosti da se opredijeli da li je za kupovinu takve hrane ili nije – navodi ona.
Nikčević kaže da veliki problem predstavlja neograničen uvoz svega i svačega i pita se kome je to u interesu.
– Umjesto da se forsira i podržava domaća proizvodnja hrane, za šta sigurno postoje uslovi. Takođe, problem je mali broj inspektora i službi za kontrolu, nedostatak laboratorija za ispitivanje hrane – istakla je Nikčević.
Dodala je da je na tržištu najsumnjivije meso iz uvoza, u pogledu kvaliteta i ispravnosti, ali i voće i povrće. Poručuje da bi za nebezbjednost robe iz uvoza trebalo da odgovara uvoznik.
– On mora imati sve garancije da je roba ispravna, što ne vjerujem da je slučaj, a onda nadležne inspekcije, odnosno Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Prema njihovim riječima, sve je u najboljem redu, iako se u našim marketima, npr. odavno nalazi limun iz uvoza sumnjive boje, sadržaja, a tek je nedavno objavljeno da je spriječen uvoz 36 tona zatrovanog limuna u Crnu Goru. Postavlja se pitanje koliko je tona do sada ušlo u našu državu i prodato potrošačima – naglašava Nikčević.
JUN
Tokom juna inspektori su sa granice vratili 22.000 litara voćnog nektra „multivitamin” zbog netačnog deklarisanja, iz istog razloga vraćena je i pošiljka od 22.000 litara negaziranog bezalkoholnog pića.
U junu su inspektori zabranili uvoz tri pošiljke paprika od 4.998, 3.134 i 1.734 kilograma zbog nedozvoljene količine pesticida. Neispravno je bilo i 420 kg bresaka, pošiljka od 3.266 kg limuna, te 15.868 kilograma lubenica. Sa graničnog prelaza vraćena je pošiljka paprika od 2,06 tona, tona trešanja, 294 kilograma malina, i pošiljka bresaka u količini od 1.303 kilograma.
Prekomjernu količinu pesticida imala je pošiljka limuna i grejpfruta u količini od 20.800 kilograma. Na tržište nije uvezeno ni 4.320 kg paprika, 21.320 kg limuna, takođe zbog pesticida. U pošiljci limuna od 800 kilograma nađene su nedozvoljene količine pesticida, kao i u 4.380 kg nektarina, koje su vraćene sa granice.
– Zbog utvrđenih neusaglašenosti, zabranjen je uvoz i stavljanje na tržište ukupno tri pošiljke prehrambenih proizvoda, kao i 13,5 tona hrane za životinje. Dvije pošiljke su vraćene isporučiocima, a jedna pošiljka je na superanalizi – navodi se u junskom mjesečnom izvještaju Uprave za bezbjednost hrane.
Vraćene su dvije pošiljke hrane za životinje u količinama od 4,4 i 5,1 tona. U 3.945 kilograma zamrznutih lignji nađen je kadmijum.
JUL
Inspektori su u julu utvrdili da 10 pošiljki iz uvoza, ukupne težine 86,9 tona, i dva šlepera sokova, nijesu bile bezbjedne i one su ili vraćene isporučiocima ili uništene na propisan način.
Inspekciji za hranu je u ovom mjesecu podneseno 18 inicijativa koje su se odnosile na loše higijenske uslove u objektima, proizvode isteklog roka upotrebe, proizvode bez deklaracija, izmijenjenu boju i miris određene hrane, rad subjekata bez odobrenja nadležnog organa.
– Tokom jula inspekcija za hranu je primila tri prijave od strane epidemioloških službi Doma zdravlja Bar i Nikšić o sumnji na trovanje određenog broja lica zbog konzumiranja hrane u dva kampa i jednom ugostiteljskom objektu. Inspekcija za hranu je preduzela sve propisane procedure, mjere i radnje u saradnji sa epidemiološkom službom u cilju utvrđivanja da li je hrana u tim objektima bila uzrok zdravstvenih problema. Nakon dobijanja rezultata laboratorijskih ispitivanja uzoraka hrane i briseva, potvrđeno je da je hrana u tim objektima bila bezbjedna i da nije mogla biti uzrok obolijevanja ljudi – kazali su tada iz Inspekcije.
Zabranjen je uvoz 638 kilograma krastavaca, 1.895 kg paprika, 2.442 kg grožđa. Zbog deklarisanja nije dozvoljen uvoz osvježavajućeg i negaziranog pića od jabuke. Zbog netačnog deklarisanja inspektori nijesu dozvolili uvoz ni 15.000 kg hrane za životinje.
U julu je u pošiljci od 27 tona pilećih bataka nađena otrovna bakterija salmonela. Nije uvezena ni pošilja od 19,9 tona zelenih banana iz organoleptičkih razloga, kao ni pošiljka voćnog nektara zbog deklarisanja.
– Uzeto je 27 uzoraka meda i jedan uzorak maslinovog ulja i upućeni su na laboratorijsko ispitivanje. Rezultati laboratorijskog ispitivanja pokazali su da pet uzoraka meda nije deklarisano na propisani način, u pogledu naziva, sjedišta, adrese proizvođača u poslovanju hranom (med bez oznaka), 12 uzoraka ne odgovara zahtjevima kvaliteta propisanim pravilnikom o minimalnom kvalitetu meda i drugih pčelinjih proizvoda, aktivnost dijastaze, količina šećera saharoza, slobodne kisjeline, količina hidroksimetilfurfurala (HMF) iznad dozvoljene utvrđena u tri uzorka, uzorak maslinovog ulja ne odgovara u pogledu pakovanja, jodnog broja, masnih kisjelina. Veterinarski inspektori su naložili uništenje 35,5 kg meda i 10 litara maslinovog ulja na licu mjesta – navodi se u julskom izvještaju.
U ovom mjesecu inspektori su zbog neispravnosti zabranili uvoz 7,8; 24,5; 15 i 3,5 tona hrane za životinje.
U pošiljci od 3.770 kg piletine za roštilj nađena je salmonela, u filetima sabljarke od 8.611 kilogram utvrđeno je prisustvo teških metala – žive. U 690 kg dagnji nađene su salmonela i ešerihija.
AVGUST
Što se tiče kontrola hrane neživotinjskog porijekla u avgustu, zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti zabranjen je uvoz i stavljanje u slobodan promet četiri pošiljke hrane, ukupne težine 1.217 kg i 52 komada plehova – predmeta koji dolaze u kontakt sa hranom. Pošiljke su vraćene ili uništene.
U plehovima je konstatovan povećan sadržaj teških metala. Zabranjeni aditivi su nađeni u 48 pakovanja dodataka ishrani. Zabranjeni konzervans nađen je u još 294 komada dodataka ishrani. U 300 litara kečapa nađen je konzervans koji nije naveden na deklaraciji. Zabranjen je uvoz 864 litra „roze” vina zbog prekomjernog sadržaja sorbinske kisjeline.
– Zbog utvrđenih neusaglašenosti, zabranjen je uvoz i stavljanje na tržište dvije pošiljke hrane – proizvodi od mlijeka, u količini od 3.099 kg zbog mikrobiološke neispravnosti, i jedna pošiljka svježeg svinjskog mesa u količini od 15,17 tona, zbog neadekvatnog transporta – konstatovali su inspektori u avgustu.
Tada je u 900 kilograma kajmaka nađena ešerihija koli. Ista bakterija pronađena je i u količini od 2.199 kg sira.
– Tokom avgusta od ukupnog broja pregledanih pošiljki iz uvoza, hrane biljnog porijekla, u nadležnosti fitosanitarne inspekcije, zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti zabranjen je uvoz i stavljanje u slobodan promet sedam pošiljki hrane, ukupne težine 14.756 kg – navodi se u izvještaju.
U 5,5 tona jabuka i 5,5 tona bresaka nađene su nedozvoljene količine pesticida, a zabranjen je uvoz i pošiljki hrane za životinje od 1.560 i 500 kilograma.
SEPTEMBAR
Zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti, zabranjen je uvoz i stavljanje u slobodan promet devet pošiljki hrane neživotinjskog porijekla.
Zbog sadržaja sorbinske kiseline inspektori su spriječili uvoz bijelog vina u količini od 856 litara. U 33 kg dodataka ishrani nađen je nedozvoljen aditiv. Vraćeni su makrobiotički proizvodi „kraljevski napitak od đumbira i kore za gibanicu od heljdinog brašna” u količini od 5.838 kg zbog kvaliteta, označavanja i deklaracije. U još četiri pošiljke dodataka ishrani od 415; 27, osam i 62 kg nađeni su nedozvoljeni aditivi. Previše aditiva nađeno je i u konzervisanim šampinjonima u količini od 2.256 kg.
– Zbog utvrđenih neusaglašenosti, zabranjen je uvoz i stavljanje na tržište sedam pošiljki hrane životinjskog porijekla i hrane za životinje. Sve neusaglašene pošiljke vraćene su inoispručiocima ili su uništene na propisani način. Zbog neusaglašenosti utvrđenih laboratorijskim analizama, vraćene su dvije pošiljke: jedna pošiljka sira i jedna pošiljka pilećeg mesa. Dokumentacionim i fizičkim pregledom graničnog veterinarskog inspektora, u septembru su utvrđene određene neusaglašenosti, i takve su pošiljke vraćene inoisporučiocima, i to: jedna pošiljka svježeg pilećeg mesa, jedna pošiljka proizvoda od mlijeka i jedna pošiljka proizvoda od mesa zbog neadekvatnog transporta; jedna pošiljka proizvoda od mlijeka i jedna pošiljka hrane za životinje zbog neusaglašenosti deklaracija – konstatovano je u septembarskom izvještaju.
U ovom mjesecu je ukupno sa graničnih prelaza vraćeno 74.379 kg hrane i 350 kg hrane za životinje.
U pošiljci od 550 kilograma sira nađena je ešerihija koli. U zamrznutom pilećem fileu od 26.004 kilograma nađena je salmonela.
Inspektori nijesu dozvolili uvoz 22,68 tona banana zbog truljenja. Iz istih razloga, u Crnu Goru nijesu uvezene još dvije pošiljke banana od 7.140 i 5.442 kilograma. U pošiljci od 24 tone krompira nađena je prekomjerna količina pesticida.
OKTOBAR
Inspektori su u oktobru započeli pojačan nadzor nad objektima za proizvodnju hljeba i peciva. U toku ovog mjeseca kontrolisali su 43 pekare i naložene su mjere za otklanjanje nepravilnosti u određenom roku.
– Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori za hranu su u unutrašnjem prometu preduzeli 73 upravne mjere i radnje i to: rješenje o privremenoj zabrani upotrebe prostorija za obavljanja djelatnosti pripremanja hrane do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, jedno rješenje o zabrani rada objektu za proizvodnju hljeba i peciva zbog neispunjavanja propisanih infrastrukturnih opštih i posebnih zahtjeva higijene, jedno rješenje o zabrani upotrebe vode za pripremu hrane u ugostiteljskom objektu, 28 rješenja o otklanjanju infrastrukturnih neusaglašenosti u određenom roku. Donijeli su dva rješenja o stavljanju van prometa i uništavanju nebezbjede hrane zatečene u prometu (promijenjena organoleptička svojstva hrane ili neposjedovanja dokumentacije o porijeklu), 21 ukaz o otklanjanju nedostataka manjeg rizika, a za čije otklanjanje je potrebno vrlo kratko vrijeme, 19 prekršajnih naloga, naplaćenih u ukupnom iznosu od 6.140 eura. Zbog isteklog roka upotrebe, nepostojanja dokaza o porijeklu i nedeklarisanih proizvoda, izmijenjenih senzorskih svojstava hrane zatečene u prometu stavljeno je van prometa i uništeno 211 kg/litara različitih vrsta hrane/sirovina – navodi se u izvještaju o kontrolama u oktobru.
Zabranjen je uvoz dvije pošiljke hrane neživotinjskog porijekla od 1.815 kg. Inspektori su utvrdili da su nebezbjedne pošiljke od 874 i 941 kilograma pekmeza od šljiva i marmelade od šipuraka i jabuka zbog aditiva.
– Tokom oktobra od ukupnog broja pregledanih pošiljki iz uvoza, hrane životinjskog porijekla, zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti, zabranjen je uvoz i stavljanje u slobodan promet četiri pošiljke hrane, ukupne težine 21.445 kg. Pošiljke su vraćene inoisporučiocima ili su uništene na propisani način – kazali su inspektori.
U pošiljci sira od 1.489 kg nađena je ešerihija koli. U jogurtu od 13.934 kilograma utvrđena je prekomjerna količina mikrotoksina aflatoksina. Pošiljka cvjetnog meda od 3.900 kg vraćena je zbog nekvaliteta. U kajmaku od 2.122 kg nađena je ešerihija koli.
Inspektori su zabranili uvoz pošiljki limuna od 21.262 i 15.050 kilograma zbog pesticida. Nije dozvoljen uvoz 12 tona sjemenske pšenice zbog kvaliteta sjemena.
Zbog nekvaliteta nije uvezena ni pošiljka od 23 tone krompira, a zbog previše pesticida 4,5 tona paprika, 23,5 tona industrijskih jabuka, 10.687 kilograma jabuka, te 980 kg dunja, 944 kg ananasa. U 6.000 kg kukuruza nađeno je previše mikrotoksina aflatoksina, koji je pronađen i u 15 tona hrane za životinje.
NOVEMBAR
Inspektori su u unutrašnjoj kontroli kontrolisali 217 objekata i utvrdili 87 nepravilnosti. Prema nalazima inspektora, nepravilnosti su se najčešće odnosile na nehigijensko rukovanje hranom tokom obrade, prerade i čuvanja, na neodržavanje higijene uređaja, prostorija, opreme, neposjedovanje rješenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje i prometa hrane izdatog od nadležnog organa i sl.
Kontrolisano je 25 pekara i naložene su mjere za otklanjanje nepravilnosti u određenom roku.
– Tokom novembra od ukupnog broja pregledanih pošiljki iz uvoza, hrane neživotinjskog porijekla u nadležnosti inspekcije za hranu, zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti zabranjen je uvoz i stavljanje u slobodan promet jedne pošiljke hrane, ukupne težine 28,40 kg. Pošiljka je uništena na propisan način – saopštili su iz Inspekcije.
Radi se o pošiljci dodataka za ishranu, u kojoj je nađen zaslađivač – aditiv koji nije dozvoljen.
– U izvještajnom periodu izvršen je pregled 1.114 pošiljki koje podliježu veterinarskom pregledu, namijenjenih uvozu, tranzitu ili izvozu. Prilikom uvoza izvršen je pregled 860 pošiljki živih životinja, hrane životinjskog porijekla i proizvoda životinjskog porijekla. Pošiljke živih životinja namijenjenih daljem uzgoju upućene su u karantin, radi ispitivanja zdravstvenog stanja, prije puštanja u slobodan promet. Izdato je 857 rješenja o stavljanju u slobodan promet, dva rješenja o zabrani uvoza i jedna pošiljka je van prometa (proizvoda od mesa) do dobijanja rezultata ispitivanja referentnog uzorka (superanaliza). Od ukupnog broja pregledanih pošiljki hrane životinjskog porijekla i hrane za životinje iz uvoza, za laboratorijska ispitivanja propisanih zahtjeva bezbjednosti (mikrobiologija, kontaminaneti, rezidue pesticida, radioaktivnost), uzeta su 202 uzorka. Laboratorijski je ispitano 23,57 odsto pošiljki iz uvoza hrane životinjskog porijekla – navodi se u novembarskom izvještaju.
Inoisporučiocima su vraćene dvije pošiljke proizvoda od mlijeka zbog utvrđenih odstupanja od mikrobioloških kriterijuma, u količini od 3.463 kg, jedna pošiljka proizvoda od mesa 2.444 kg zbog prisustva vještačkih boja, koja je poslata na superanalizu.
U pošiljci od 1.972 kg kajmaka nađena je ešerihija koli. Ista bakterija pronađena je i u 1,4 tone sira. Inspektori su zabranili uvoz sudžuka od 2.444 kg zbog vještačkih boja.
U 830 komada sadnica citrusa (310 limun, 250 narandža, 110 grejpfrut, 130 mandarina, 30 limeta) nađeni su virusi. U 11 tona hrane za životinje nađen je aflatoksin. Zbog prekomjerne količine pesticida sa graničnih prelaza su vraćene pošiljke ananasa – 17.094 i od 2.963 kilograma, pasulja – 19.800 kg i mandarina – 22.000 kg.A.OSTOJIĆ
Nezdrave namirnice uzročnici mnogih bolesti
Olga Nikčević smatra da se ništa ne kontroliše dovoljno, bilo da je riječ o domaćoj hrani ili hrani iz uvoza. Navodi da se na našem tržištu mogu naći različiti proizvodi, ali da je pitanje da li je sve to prošlo potrebne kontrole.
– Naravno da ne. A u ovim uslovima je i nemoguće – kaže Nikčević.
Smatra da fokus inspekcija treba da bude, prije svega, na hranu iz uvoza, dodajući da i domaće proizvode treba kontrolisati.
– Naročito treba pojačiti kontolu zamrznutih proizvoda, jer postoji bojazan da se proizvodi, usled različitih uticaja, odmrznu pa ponovo zamrzavaju, što je zabranjeno i štetno po zdravlje građana. Svjedoci smo da je to česta pojava, čak, za neke vrste proizvoda, to nije teško provjeriti. Npr. ako kupite zamrznuti grašak, a on nije rastresit, znači da je odmrznut, pa ponovo zamrznut. Kada se tome još doda plastična štetna ambalaža, jasno je koliko se „zdravo hranimo”. Npr. kupujemo sir, kajmak i druge mliječne proizvode od domaćih proizvođača, a zanemarujemo činjenicu da domaćice često sipaju vruće mlijeko u raznobojne plastične posude, što je veoma opasno, a na to niko ne obraća pažnju, iako smo u više navrata putem različitih sredstava informisanja ukazivali na tu pojavu – upozorila je Nikčević.
Naglašava da je uzročnik mnogih bolesti nezdrava i neispravna hrana.
– Neophodna je maksimalna kontrola prehrambenih proizvoda koji se nalaze na tržištu. Pored toga, ključna je edukacija potrošača o važnosti bezbjedne i kvalitetne hrane kako bi mogli koliko-toliko da se samozaštite – zaključila je Nikčević.